Prema podacima iz Strategije za očuvanje i unapređenje reproduktivnog i seksualnog zdravlja, u Crnoj Gori se godišnje obavi oko 1.000 namjernih i selektivnih abortusa, zbog neplaniranih trudnoća i odabira pola djeteta. Do 2018. godine postoji trend neravnoteže između polova na rođenju i on se, za poslednjih 15 godina, kreće 110 dječaka na 100 djevojčica, pokazuje istraživanje Kliničkog centra.

Podaci iz Strategije za očuvanje i unapređenje reproduktivnog i seksualnog zdravlja pokazuju da se ukupno godišnje obavi čak 1.400 abortusa, od kojih je samo dio opravdan i iz zdravstvenih razloga

Programski direktor CAZAS-a Sanja Šišović kazala je za „Dan” da svako ima pravo da slobodno i odgovorno odlučuje o broju djece i razmaku između rađanja, što uključuje i odluku da li uopšte imati djecu i pristup sredstvima za praktikovanje ovog prava.

– Selektivni abortusi su problem o kojem se poslednjih godina mnogo govorilo u javnosti i činjenica je da oni postoje u velikoj mjeri. Ono što posebno zabrinjava jeste činjenica da ovaj problem i dalje ostaje prisutan i da se nedovoljno radi na prevenciji. Vjerujem da je u praksi broj abortusa, pa i selektivnih, značajno veći nego što imamo mogućnost da čujemo. Da li se neko bavi abortusima u Crnoj Gori? – vjerujem da se bave zdravstveni radnici, a naročito ginekolozi koji svakodnevno rade sa pacijentkinjama, pružaju im informacije i zdravstvene usluge – ističe Šišovićeva.

Ona navodi da je svijest o značaju kontracepcije i dalje veoma niska i dok broj neplaniranih trudnoća raste, pristup kontracepciji i kvalitetnom seksualnom obrazovanju i dalje je neadekvatan.

– Ovo se direktno preslikava upravo na značajan broj abortusa kao posledice neželjene trudnoće. Vjerujem da se broj neplaniranih trudnoća može opravdati neadekvatnim pristupom kontracepciji i nedovoljnim osnaživanjem i edukacijom žena i muškaraca o planiranju porodice. Porast abortusa nam samo ukazuje da je broj neplaniranih i neželjenih trudnoća u porastu i ujedno upozorava da se moramo ozbiljnije baviti pitanjem reproduktivnog zdravlja i obrazovanja u Crnoj Gori. U neku ruku, može se reći da je ovaj broj donekle i očekivan imajući u vidu da trećina žena ima nezadovoljavajuću kontracepciju – to se odnosi na žene koje ne koriste nikakvu kontracepciju, a žele da odlože sledeće rađanje ili potpuno prekinu rađanje. Ključni problem leži u tome što, osim što sa mladima na vrijeme ne razgovaramo o planiranju porodice na pravi način i imamo nisku svijest o značaju kontracepcije – ističe Šišovićeva.

Prije dvije godine započeta je kampanja „Neželjena” zbog alarmantnih podataka da se u prethodnih 15 godina zbog selektivnih abortusa godišnje rađalo oko 280 dejvočica manje nego dječaka.

D.B.

---

Abortuse ne treba ukidati
Šišovićeva ističe da porast abortusa nikako ne smije da nas navodi na razmišljanje da li ga treba ograničiti ili ukinuti, jer sve žene i djevojke treba da imaju pravo na prekid trudnoće. Prema njenim riječima, više nego ikada moramo glasno govoriti o važnosti planiranja porodice i kontracepciji kao i savjetovalištima iz domena reproduktivnog zdravlja.

– Mi se ovom temom bavimo kroz edukacije i osnaživanje, kroz zagovaranje za unapređenje reproduktivnih prava i zdravlja. Mišljenja sam da se sistem tj. država nedovoljno bavi reproduktivnim i seksualnim zdravljem – imamo usvojenu Strategiju za očuvanje i unapređenje reproduktivnog i seksualnog zdravlja 2013–2020. koja nedovoljno targetira ove oblasti. Mi već dvije godine nijesmo dobili odgovor na pitanje koji su dosadašnji rezultati sprovođenja ove strategije, a njena implementacija je u završnoj godini – tako da ne možemo zaključiti kakav je nacionalni odgovor na ovaj problem – kaže Šišovićeva.